
Makedonci opsednuti podizanjem spomenika, a Rumuni gradnjom crkava: Niče katedrala viša od Beograđanke!
U Rumuniji se mesečno sagradi gotovo 10 novih crkava, čija gradnja košta desetine miliona evra, dok ogromna katedrala, čiji je kamen temeljac postavljen u novembru 2007. godine, u Bukureštu, polako dobija svoj oblik.
Hram spasa rumunskog naroda biće visok 120 metara, dugačak takođe 120 metara i širok 70 metara. U njega će moći da se smesti 5.000 vernika, dok će okolni kompleks moći da primi 125.000 ljudi. Aleksandru Paleologu, bivši pisac i političar, pre smrti tražio je da se prekine sa izgradnjom crkve, govoreći da je katedrala “katastrofalan, fatalni kič”. Protivnici gradnje crkve u ovako grandioznom stilu skreću pažnju da je to u suprotnosti sa duhom pravoslavlja.
Neki građani postavljaju pitanje troškova, budući da je reč o jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja. Godine 2006. rumunski dnevni list “Evenimentul zilei” troškove izgradnje procenjivao je na više od 500 miliona evra (uključujući i cenu zemljišta), dok je list “Figaro” pominjao cifru od milijardu evra. Vlada je obećala da će izdvojiti 8 miliona evra.
Na potezu od Sučeave u Moldaviji do Maramureša gde god se pogleda nalaze se crkve – velike, male, srednjovekovne, nove novcate, sa limenim krovovima, drvene, oslikane… svaka je jedinstvena na svoj način. Velika većina stanovništa je pravoslavne veroispovesti – gotovo 90 odsto – a posle Čaušeskuovog pada crkva je kapitalizovala svoj dobar položaj koji je imala u zemlji, gradeći po jednu crkvu svaka tri dana, uključujući i Hram spasa rumunskog naroda, koja će biti najveći religiozni hram u jugoistočnoj Evropi.
Rumunija je, bez sumnje, vrlo duhovna zemlja, koja poštuje religiozne rituale. Sve češće postavlja se pitanje finansiranja izgradnje najveće crkve na Balkanu, i treba reći da veći deo sredstava potiče iz praznjikave državne kase.
Najveći kritičar je član parlamenta i šef Partije zelenih, Remuš Černea. „U Rumuniji postoji veliki problem između države i crkve. Moje mišljenje je da , ukoliko crkva želi da sagradi nešto, to je u redu, sve dok se ne troše narodne, to jest, državne pare.“
Crkva od države prima više od 100 miliona evra godišnje za svešteničke plate, i još milione i milione za obnovu i gradnju crkvenih zdanja. „Mnogo ljudi je jednostavno bilo primorano da se odrekne religije za vreme komunizma, tako da je bilo prirodno da se ljudi sada opet vraćaju crkvi“, kaže Liviju Andresku.
Izvor: Blic
FOTO: catedralaneamului.ro