
Nova iluzija podelila internet: Da li na slici vidite Ajnštajna ili Monro? (video)
Ako je s vašim vidom sve u redu, trebalo bi da na slici vidite Alberta Ajnštajna, ali ako na njoj vidite pin-ap divu Merilin Monro, možda biste trebali da posetite optičara.
Na maloj fotografiji trebalo bi da vidite Merilin, ali kako se fotografija povećava njen lik trebalo bi da nestane, a umesto nje trebalo bi da vidite lice jednog od najvećih genija.
Ovu klasičnu optičku iluziju izmislili su pre nekoliko godina neuropsihijatri sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu, a u svom novom videu AsapScience pojašnjava proces iza ovog „trika“, koji možete doživeti i ako se slika ne menja, ali vi se približavate i udaljavate od monitora vašeg kompjutera.
„Zavisno od toga koliko možemo da se fokusiramo i ‘ulovimo’ kontrast, naše će oči uočiti detalje. Izbliza u principu možemo videti sitnije detalje, poput Ajnštajnovih brkova i bora, ali kako se udaljenost povećava, slika postaje mutnija, a naša sposobnost da vidimo detalje se smanjuje„, pojašnjava se u videu. Više ne vidimo detalje poput oblika usta, nosa i kose, već samo vidimo Merilin Monro, u šta se možete uveriti ako pogledate video.
Kako ova iluzija funkcioniše? Slika je nastala stavljanjem mutne slike Merilin Monro preko oštrije slike Alberta Ajnštajna. Kombinovanjem dve takve slike stvara se jedinstvena slika koja se menja u zavisnosti koliko ste udaljeni od nje.
Tim s Instituta, predvođen doktorkom Aude Oliva, proveo je desetak godina stvarajući hibridnu optičku iluziju koja pokazuje da slike mogu biti skrivene s teksturama, rečima ili drugim objektima. Doktorka Oliva tvrdi da ova slika ne otkriva samo probleme s vidom, već može pokazati i kako mozak procesuira informacije. U jednoj studiji, učesnicima je pokazana ova hibridna slika na 30 milisekundi i prepoznali su samo detalje s niskom prostornom rezolucijom ili mutne komponente slike, ali kad su dobili 150 milisekundi, videli su samo oštrije detalje u visokoj prostornoj rezoluciji.
U drugom testu prikazana su im tužna lica u visokoj prostornoj rezoluciji i ljuta lica u niskoj prostornoj rezoluciji. Lica koja su išla preko bila su i muška i ženska. Kad su im prikazana na 50 milisekundi, učesnici su videli ljuto lice, ali nisu mogli da odrede pol osobe na slici. Doktorka Oliva tvrdi da naš mozak u određenim situacijama „bira“ oštrije detalje, a u drugima samo opšte. Procesuiranje oštrijih detalja događa se kasnije od procesuiranja opštih. Slično je s ovim motociklom i biciklom.
https://youtu.be/K2tdEarlUKI
Upotreba ovakvih hibridnih slika mogla bi da pomogne oglašivačima da vide kako njihov logo ili slika izgledaju na različitim udaljenostima.