
Predstava o Steriji „Rodoljubac“ u Zvezdara teatru
Predstava „Rodoljubac“, o Jovanu Steriji Popoviću, po tekstu Milovana Vitezovića, u adaptaciji i režiji Nebojše Bradića, biće premijerno izvedena 23. januara na sceni „Danilo Bata Stojković“ Zvezdara teatra.
Dramaturg predstave, upravnik Dušan Kovačević podsetio je na konferenciji za novinare da je to pozorište prošle godine po njegovom tekstu i u režiji Bradića izvelo „Rođendan gospodina Nušića“ i najavio plan da sledeća predstava bude posvećena Radoju Domanoviću.
„To je davnašnja želja da neke od izuzetno važnih ljudi, pre svega za pozorište, vidimo na sceni, ne samo njihova dela koja su igrana i poznata, već njihove živote kroz koje se može tumačiti i objasniti zašto su pisali baš to što su pisali, kako su živeli, koje je to vreme bilo iz kog su nastali ti nama poznati komadi, šta mi to o njima znamo, a šta – mnogo – ne znamo“, rekao je on.
Kako je dodao, „želja je da Nušić priča o sebi, a ne neko drugi, da Sterija koji je osnivač, začetnik kulturnih institucija u Beogradu, odnosno tadašnjoj Srbiji, kaže nešto o tome šta je morao da istrpi da bi danas neke značajne zgrade živele ili bile zatvorene“.
„Priča o Steriji nije iz miljea njegovih komedija, pre je iz rukopisa drama, gde će ispričati, u raspravi sa ocem, šta je želeo da uradi, šta je mogao, šta nije uradio, ko mu je smetao, ko je bio taj koji ga je zamolio da napusti Srbiju, kako je bilo tih njegovih poslednjih sati u životu, ko ga je posetio u tom magnovenju, koga se setio“, najavio je Kovačević.
Naslovni lik igra Igor Đorđević, a njegovog oca Radoslav Milenković. U ansamblu su Isidora Minić (supruga), Zorana Bećić (majka i balerina, neprebolna ljubav), Dejan Lutkić (Kraljević Marko i Toma Vučić) i Ivan Janketić (gajdaš koji svira Mocarta).
Scenografiju potpisuju Bradić i Mile Jeremić, kostime Marina Vukasović Medenica, a kompozitor je Zoran Erić.
Vitezović, koji se za događaje iz 19. veka „brinuo“ još radeći seriju o Vuku Karadžiću, zahvalio je Kovačeviću i Bradiću na pozivu, ideji, a naročiti na strpljenju, jer je komad o Steriji pisao dve godine. U međuvremenu je njegov naslov „MiSterija“ već upotrebljen u jednom pozorištu, a tekst je ovih dana objavljen u časopisu „Teatron“.
Autor je primetio da mu ovaj projekat znači i neku pravdu. „Nekada sam se zanosio naučnim radom, ostala je čak prijavljena teza na Filološkom fakultetu o Steriji, pa je na neki način ovo moj doktorat“, rekao je on.
Vitezović je u predgovoru drame zapisao da je Steriju privlačila tragedija, a „htela“ ga je komedija i da je obe i doživljavao i pisao.
„Imao je izbor da ne bude Srbin. Mogao je da bude Grk. Opredelio se za Srbe, tako da nikad nije zažalio i kad su mu oni davali za to dovoljno razloga, ponekad i previše. Voleo ih je neizmerno i o ni su mu uzvraćali baš na srpski način. Spoznao je i iskusio srpske karaktere. Srbija mu je bila usudna zemlja“, ponovio je on u razgovoru sa novinarima.
„Tragedije je kao velike opomene zasnivao na srpskoj istoriji, u koju je i sam ušao komedijom. Tragedija je bila njegov san da Srbi dožive pročišćenje. Srbi su pročišćenje doživljavali u njegovim komedijama, a da ga i nisu bili svecni. Imali su samo pun doživljaj“, dodao je pisac.
Bradić je izjavio da je on odabrao novi naslov „Rodoljubac“, koji izvire iz opusa tog autentičnog patriote, a da su glumci ovaj poetizovani tekst napravili živim.
„Sterija je velika tema koja ovom predstavom neće biti iscrpljena. Nemamo nameru da od njega pravimo spomenik, ni sam to nije želeo, vlast i slava bili su mu strani“, rekao je Bradić.
On je citirao pesmu „Moja težnja“ u kojoj Sterija pred smrt ispoveda da ga se ne tiče da li će mu svetina vence plesti, da li će ga zvati slavnim ili malenim, jer mu je život „čist od zlosti i lasti“, ne juri za titulama i vlasti, smešni su mu raskoš i blesak.
„Bavimo se Sterijom jer nam je u današnjem vremenu truleža i propadanja sigurno potreban. Dovodimo ga na scenu da nam bude sagovornik“, rekao je Bradić.
Đorđević je istakao da mu je čast da igra Steriju, koji je zadužio našu kulturu, a posebno pozorište.
„Ovde mi je važnije koga igram nego kako ću da ga igram. Ovo je priča i o nama, našim greškama, o tome kako prolaze ljudi koji su ono najbolje što ova nacija ima. Predstava je fina u komunikaciji, poetska je, a ima i lepu poruku“, rekao je Đorđević.
Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug, T. Valič/ arhiva